O ispunjenju preuzetih amaneta (treći dio)

Podijeli objavu

Autor Munir Gavrankapetanović

 

Hazreti Bilal, prvi mujezin muslimana, primajući islam položi prisegu na vjernost Bogu i Božijem Poslaniku. Mušrici ga staviše na strašne muke, ali Bilal i ne zataji i ne zanijeka svoju vjeru, ne pogazi svoju zakletvu. On časno održa preuzetu obavezu…

Muslimanska vojska u svom pohodu protiv Bizantinaca u Siriji (VII st.n.e.) zauze jedan gradić. Stanovnici tog gradića, kršćani, platiše džizju, jednu vrstu novčane naknade za zaštitu koju su im pružali muslimani. Međutim, uskoro su Bizantinci prisilili muslimane da se povuku iz ovog gradića, muslimanski vojskovođa povrati džizju kršćanima jer nije mogao ispuniti preuzetu obavezu zaštite tog gradića i njegovnih stanovnika.

U prvim danima poziva Božijeg Poslanika Muhammeda, s.a.w.s., između ostalih, primiše islam Habab ibn Muaz, Sumejja i Jasir. Obavezaše se na vjernost islamu. Mušrici ih staviše na strahovite muke tražeći od njih da zaniječu Allaha, dž.š., i napuste islam. Krvarila su mučenička srca, ali Habab, Jasir i Sumejja ne zatajiše svoju vjeru i ne prekršiše datu obavezu da će biti muslimani. Jasir na mukama izdahnu, a Sumejju probodoše kopljem. Jedino Habab preživi, ali na njemu do kraja života ostadoše tragovi mučenja. Sve troje ostadoše vjerni svojoj zakletvi i preuzetoj obavezi. Ni muke, ni prijetnja smrću ne spriječiše ove mu'mine da budu odani do zadnjeg daha Allahovoj Riječi.

Danas svaki musliman Bošnjak, koji je ostao u Bosni i bori se za njen opstanak i za opstanak islama, izvršava svoju obavezu datu Bogu kad je islam svjesno primio kao svoj životni ideal. Odazvao se pozivu Božijem. Bori se! Iako postoji rizik ranjavanja i smrti, nije izdao Bogu dat zavjet.

___________________________________________________________

Hadži Munir Gavrankapetanović je rođen 1928. godine u Sarajevu.  Bio je istaknuti intelektualac, te član antifašističke i antikomunističke organizacije “Mladi Muslimani”. Osuđen je 1949. godine na osam godina robije i dvije godine gubitka građanskih prava. Poslje strašnih zatvorskih zlostavljanja i mučenja, te montirane željezničke nesreće u blizini Sremske Mitrovice, teško je obolio i ostatak života proveo u kolicima. Autor je nekoliko knjiga i velikog broja članaka. Umro je 1999. godine u Sarajevu.


Podijeli objavu

Ostavite komentar

avatar
  Obavještenja  
Obavijesti me o