Da li je po sunnetu nemarno se odnositi prema sunnetima

Podijeli objavu

Među prvim stvarima koje se indirektno zamjeraju bosansko-hercegovačkim muslimanima, kada je o namazu u džamiji i džematu riječ, jeste istrajnost u klanjanju sunnetā povezanih s dnevnim namazima. U Bosni i Hercegovini se, uz farzove, redovno klanjaju sljedeći sunneti: 2 rekata prije sabahskog farza, 4 rekata prije i 2 rekata poslije podnevskog farza, 4 rekata prije ikindijskog farza, 2 rekata poslije akšamskog farza i 4 rekata prije i 2 rekata poslije jacijskog farza. Ukupno 20 rekata sunnetā od kojih je 12 pritvrđenih (muekkede) i 8 nepritvrđenih (gajri muekkede).

Indirektna kritika sastoji se u tome da se praktičnim primjerom demonstrira kako sunneti dnevnih namaza nisu baš tako bitni da se trebaju redovno i neizostavno klanjaju. U svim gradskim džamijama u našoj zemlji često se mogu vidjeti osobe kako sjede ispred džamije i čekaju ikamet za farz, da bi odmah nakon farza iste te osobe, uz opravdanje kako će sunnete klanjati kod kuće, ili, jednostavno, bez ikakve želje da klanjaju sunnete, otišle iz džamije.

Propisane sunnete u džamiji rijetko klanjaju, a o naklanjavanju propuštenih sunnetā nema ni govora. Njihov prilično labav pristup sunnetima dnevnih namaza zbunjuje bosansko-hercegovačke muslimane unoseći sumnju da sunneti nisu potrebni i da izvorima islama nisu utemeljeni.

Kako se, dakle, prema sunnetima dnevnih namaza odnosio Allahov Poslanik, a.s?

Sunneti dnevnih namaza nazvani su sunnetima zato što se temelje na praksi (sunnetu) Allahovog Poslanika, a.s. Sve zbirka hadisa govore o tome kako je Muhammed, a.s., uz obavezne (farz) dnevne namaze klanjao određeni broj dobrovljnih namaza (sunnetā).

Jedne prilike Vjerovjesnik, a.s., je rekao: „Ko redovno klanja dvanaest rekata sunnetā: četiri prije podnevskog farza i dva poslije, dva poslije akšamskog farza, dva poslije jacijskog farza i dva prije sabahskog farza, Allah će mu sagraditi kuću u Džennetu.

Prisjetimo li se sunnetā koje bosansko-hercegovački muslimani tradicionalno klanjaju vidjet ćemo da se radi o istim namazima pobrojanim u gornjem hadisu. Ove sunnete muslimani u Bosni i Hercegovini redovno klanjaju, a ako se iz nekog razloga desi da ih ne klanjaju u predviđeno vrijeme oni ih naklanjavaju. Naprimjer, ako neko zakasni u džamiju, pa stigne na farz od podne, on će poslije farza naklanjati 4 rekata sunnetā koje je zbog kašnjenja izostavio, a zatim će klanjati redovna 2 rekata sunnetā. S pozicije osobe koja se površno odnosi prema sunnetima dnevnih namaza ovo se čini besmislenim. No, da li je tako? Hazreti Aiša, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., poslije farza od podne-namaza naklanjavao 4 rekata podnevskih sunneta, ako bi bio spriječen da ih klanja prije farza.

Vrlo zanimljivo predanje o tome kako je Muhammed, a.s., čuvao i redovno klanjao sunnete dnevnih namaza prenosi Ummu Selama, r.a., koja kaže: „Božiji Poslanik, a.s., klanjao je podne, a zatim mu je donesen imetak koji je dijelo ljudima sve dok nije proučen ezan za ikindiju. Kad je klanjao ikindiju došao je meni, jer je to bio moj dan, a zatim je klanjao dva rekata. Upitali smo ga: „Šta si klanjao, Allahov Poslaniče? Da li je to neki novi propis?“ Odgovorio je: „Ne, to su dva rekata koja sam trebao klanjati poslije podne, ali me je dijeljenje imetka spriječilo da klanjam sve dok mujezin nije oglasio ezan za ikindiju, a ja nisam želio propustiti ovaj namaz.

Eto takav je bio odnos našeg Pejgambera, a.s., prema sunnetima. Ljubomorno ih je čuvao, redovno ih izvršavao i budno pazio da mu neki od njih ne promakne. Da li je dakle, praksa bosansko-hercegovačkih muslimana po pitanju redovnog klanjanja sunnetā dnevnih namaza u duhu Sunneta, ili je po Sunnetu nemarno se odnositi prema sunnetima!? Ko je u pravu, onaj ko sjedi ispred džamije i čeka farz, ili onaj ko u džamiji klanja sunnete koje je Vjerovjesnik, a.s., klanjao i savjetovao muslimane da ih klanjaju.

Preuzeto: preporod.com


Podijeli objavu

Ostavite komentar

avatar
  Obavještenja  
Obavijesti me o